Ortaköy bez džamije i dalje bi bio lijep. Ali jednostavno ne bi bio isti. Mala zgrada sjedi direktno na vodi. Iza nje Bosfor. Danas dodatno i veliki most. A iz određenih perspektiva džamija djeluje mnogo veća nego što zaista jeste.
Oglas: Ako rezervišete putem naših linkova, možemo dobiti proviziju – bez dodatnih troškova za vas.
Büyük Mecidiye Camii spada u najpoznatije fotografske motive Istanbula. Njen stil, međutim, ima malo veze s velikim Sinanovim džamijama. Potiče iz 19. stoljeća – iste epohe kao Dolmabahçe.
- Njen zvanični naziv glasi Büyük Mecidiye Camii.
- Nastala je pod sultanom Abdulmedžidom I.
- Današnja građevina potiče sredinom 19. stoljeća.
- Arhitekti se pripisuju porodici Balyan.
- Stil je snažno obilježen osmanskim barokom i evropskim arhitektonskim strujanjima.
- Veliki prozori stvaraju izuzetno svijetlu unutrašnjost.
- Džamija je oštećena zemljotresima i više puta restaurirana.
- Dobar je primjer promjene osmanske arhitekture u 19. stoljeću.
Ovdje je prije stajala već jedna džamija
Lokacija je bila vjerski korištena i prije današnje zgrade. Ranija manja džamija izgrađena je u 18. stoljeću. Današnji kompleks, međutim, nastao je kasnije pod Abdulmedžidom I.
Ko je bio Abdulmedžid?
Isti sultan pod kojim je izgrađena i Dolmabahçe. Time se nalazimo u sasvim drugačijem arhitektonskom svijetu nego kod Sulejmanije. 19. stoljeće. Tanzimat. Evropski uticaji. Novi oblici dvorske reprezentacije.
Zašto Ortaköy izgleda tako drugačije?
Uporedite je jednom sa Sulejmanijom. Sulejmanija: veliki jasan pejzaž kupola, klasično-osmanska monumentalnost, masivan cjelokupan kompleks. Ortaköy: pokretljiva fasada, veliki prozori, bogata dekoracija, jači barokni uticaji. To nisu jednostavno dva ukusa. Između njih leži gotovo 300 godina arhitektonske historije.
Balyanovi
I ovdje se pojavljuje čuvena jermensko-osmanska arhitektonska porodica. Članovi porodice Balyan obilježili su brojne palače, džamije i državne građevine 19. stoljeća. Dolmabahçe i Ortaköy zato pripadaju istoj arhitektonskoj epohi.
Džamija djeluje gotovo kao paviljon
Glavni molitveni prostor je relativno kompaktan. Zbog velikih prozora i položaja direktno na vodi, međutim, nastaje ogromna otvorenost. Svjetlo dolazi s više strana. Bosfor je stalno prisutan.
Hünkâr područje
Kao kod džamija koje je koristila dinastija, postojalo je vlastito područje za sultana. Tome su pripadale prostorije i pristupi koji su služili njemu i njegovoj pratnji. To nije bio jednostavno luksuz. I protokol i sigurnost su igrali ulogu.
Dva minareta
Džamija posjeduje dva vitka minareta. Uokviruju građevinu i pojačavaju vertikalno djelovanje. Na fotografijama s Bosforskim mostom u pozadini, od toga nastaje čuvena silueta.
Tada, naravno, iza nje nije bilo mosta
To zvuči banalno, ali naša percepcija je u međuvremenu toliko navikla na modernu sliku da se to lako zaboravi. Prvi Bosforski most otvoren je tek 1973. Kada je Abdulmedžid poznavao džamiju, iza nje su postojali samo Bosfor i azijska obala.
Zemljotres iz 1894.
Veliki istanbulski zemljotres iz 1894. oštetio je i Ortaköy. Dijelovi su morali biti popravljeni.
Kasnije su temelji pravili probleme
Položaj direktno na vodi je lijep. Za historijsku zgradu građevinski nije nužno udoban. U 20. stoljeću bile su potrebne opsežne mjere osiguranja. Temelji su ojačani. Zgrada je više puta restaurirana.
Današnja džamija zato nije „netaknuta od 1854.“
I ovdje vrijedi: historijska građevina ne znači da nikada nijedan kamen nije pomjeren. Zemljotresi i statički problemi učinili su restauracije neophodnim.
Sam Ortaköy je bio vjerski raznolik
Četvrt je historijski bila obilježena različitim zajednicama. Muslimani. Grci. Jermeni. Jevreji. Vjerske zgrade različitih zajednica ležale su relativno blizu jedna drugoj. Džamija stoji, dakle, na mjestu s mnogo širom vjerskom historijom.
Šta biste trebali pogledati unutra
- Prozori — određuju prostor.
- Dekoracija kupole — sasvim drugačiji stil od klasičnih džamija.
- Sultanovo područje — podsjeća na vezu s dinastijom.
- Zatim van i prema vodi — jer se zgrada jedva može razumjeti bez svoje lokacije.
I da: kumpir
Ortaköy i kumpir danas idu zajedno. Historijski, sultan naravno nije izgradio džamiju da bismo pored nje trpali krompir sa 14 raznih sastojaka. Ali kod današnjeg mjesta ova kultura hrane jednostavno pripada tome.
Ortaköy kao mjesto trajekata i susreta
Džamija ne stoji izolovano, nego usred područja koje odavno živi od saobraćaja na Bosforu. Trajekti, mali čamci i obalne staze učinili su Ortaköy prirodnim mjestom susreta između vode i grada. Danas se dodaju kafići, ulični štandovi i mase turista, ali veza s vodom ostaje najvažniji prostorni faktor.
Ko samo brzo izađe, uslika fotografiju i ponovo ode, zato previđa mnogo toga. Trg ispred džamije funkcioniše kao javni prostor u kojem se vjerska građevina, hrana, saobraćaj i pogled direktno susreću.
Zašto je džamija manja nego što djeluje na fotografijama
Na mnogim slikama Ortaköy djeluje monumentalno, jer je fotografisana slobodno stojeći na vodi, a most u pozadini stvara dodatnu veličinu. Iznutra se, međutim, brzo primijeti da je molitveni prostor znatno kompaktniji nego u Sulejmaniji ili Sultanahmet džamiji.
Upravo ova malenkost čini atmosferu intimnijom. Stojite bliže kaligrafiji, prozorima i dekoraciji kupole, a Bosfor djeluje kao da leži gotovo neposredno pred prostorom.
Džamija kao dio tanzimatskog vremena
Ortaköy džamija nastala je tokom iste epohe u kojoj je Abdulmedžid dao izgraditi i Dolmabahçe i provodio velike reforme države. Ova veza je važna, jer se arhitektura 19. stoljeća ne bi trebala posmatrati izolovano od političke promjene.
Osmansko vodstvo se sve više orijentisalo prema evropskim diplomatskim i estetskim uzorima, a da nije napustilo svoju vjersku i dinastičku tradiciju. Ortaköy pokazuje ovu mješavinu u manjem razmjeru nego Dolmabahçe, ali vrlo jasno.
Džamija je zato izvrstan primjer kako se islamska bogomolja mogla namjerno izgraditi u modernom, internacionalno obilježenom arhitektonskom jeziku.
Zašto Ortaköy danas djeluje tako turistički
Trg ispred džamije u međuvremenu je pun kafića, uličnih štandova i posjetilaca. Posebno su kumpir i vafli toliko snažno povezani s Ortaköyem da mnogi ljudi ovo mjesto prvo povezuju s hranom, a tek onda s arhitekturom.
Ova turistička upotreba je, naravno, mnogo mlađa od džamije. Ipak, u međuvremenu pripada današnjem identitetu ove četvrti.
Ko dođe rano ujutro, doživljava znatno mirnije mjesto nego uveče ili vikendom. To iznenađujuće snažno mijenja percepciju džamije.
Džamija je pripadala pejzažu Bosfora davno prije mosta
Ortaköy je u 19. stoljeću bio obalno naselje s palačama, ljetnim rezidencijama, vjerskim zgradama i pristaništima. Bosfor je bio saobraćajni put, ne samo pozadina. Džamija je zato morala djelovati uvjerljivo i s vode, jednako kao i s kopna.
Upravo zato izgleda tako impresivno s trajekta. Današnji most pojačava fotografski motiv, ali je prvobitna veza između džamije i vode mnogo starija.
Balyanovi su tumačili evropske stilove na osmanski način
Kod Ortaköya se posebno jasno vidi koliko se arhitektura 19. stoljeća udaljila od Sinanovog klasičnog jezika. Zaobljene linije, plastična dekoracija i veliki prozori stvaraju lakšu, pokretljiviju fasadu.
To se često jednostavno naziva „pozapadnjivanjem“. Preciznije je govoriti o odabiru i reinterpretaciji međunarodnih oblika. Osmansko carstvo je stoljećima bilo u kontaktu s Evropom; u 19. stoljeću ova razmjena je samo postala mnogo vidljivija.
Monumentalnost nema veze samo s veličinom
Molitveni prostor je znatno manji nego u Sulejmaniji ili Sultanahmet džamiji. Ipak, zgrada djeluje veliko, jer stoji slobodno na vodi i snažno je razvijena u visinu. Dva vitka minareta uokviruju fasadu, dok kupola određuje velik dio glavnog tijela.
Iznutra visoki prozori i direktna svjetlost pojačavaju ovaj utisak. Ortaköy vrlo lijepo pokazuje da građevina ne mora biti ogromna da bi djelovala monumentalno.
„Džamija je planirana zajedno s Bosforskim mostom.“ Naravno da ne. Džamija potiče iz 19. stoljeća, most iz 20.
„Ortaköy je historijski bio isključivo muslimanski.“ Netačno. Četvrt je dugo bila obilježena s više vjerskih zajednica.
„Džamija je nepromijenjena od 1850.“ Ne. Zemljotresi i restauracije su više puta mijenjali građevinu.
- Ovdje nalaziš aktuelne vožnje Bosforom, večere na brodu i ture s vodičem.
- Pogledaj ture i karte za Bosfor
Moja misao o ovom mjestu
Mislim da kod Ortaköya lokacija čini barem polovinu magije. Sama džamija je prekrasna. Sam most je gigantski. Ali oboje zajedno, direktno na vodi, jedna je od onih slika zbog kojih moj foto album ponovo sasvim nepotrebno dobija dvadeset gotovo identičnih fotografija.
Gotovo identičnih.
Za mene, naravno, nikako identičnih.
A kada se zatim brodom provozite ispod ovog ogromnog mosta, tek onda primijetite koliko je ova veza između dva kontinenta zaista gigantska.
Ortaköy i džamija na vodi s Bosfora izgledaju opet drugačije. Evo odgovarajućih tura.
– Amra
